Biciklistička staza vodi od Bibinja putem fascinantnih povijesnih i prirodnih lokaliteta. Predahnite od vožnje i istražite povijesne ostatke, od davnih vremena do tenkova iz Domovinskog rata. Spoj prirodnih ljepota i kulturne baštine pruža jedinstveno iskustvo koje će obogatiti vašu biciklističku avanturu.
MOZAIK KLUPA
Umjetnica ove mozaik klupe, Božica Kliman odlučila se na motive crkve Sv. Roka, koju je izradila na poleđini klupe, posvetila je dio motiva maslinarstvu, tu su još i galeb, klavir, note naše himne… Simboli Bibinja koje je umjetnica koristila i izrazila svojim umjetničkim djelom kroz ovaj mozaik stvaraju jednu lijepu turističku priču.
SPOMENIK POZDRAV MORU
Na kamenom spomeniku autora Petra Dolića, koji simbolizira val nošen burom, uklesani su stihovi pjesme „Ako zaspem probudi me more“, bibinjskog pučkog pjesnika Ante Sikirića-Krivina. Strana sa stihovima na bibinjskom dijalektu, okrenuta je prema Bibinjama, a stihovi na engleskom jeziku prema moru. Posvećen je svim naraštajima Bibinjaca koji su živjeli od mora i za more, sadašnjim ribarima i pomorcima te novim naraštajima čije će živote more tek obilježiti. Ujedno, Pozdrav moru svojevrsni je i simbol neraskidive veze između domaćeg stanovništva i Bibinjaca razasutih po svijetu, pa se i nalazi na pravom mjestu - na Obali bibinjski iseljenikov.
TRG TRI SELA
Raspivano Bibinje je najstarija i najpoznatija klapska manifestacija u Zadarskoj županiji koja se održava još od 1977. godine na Trgu Sri Sela. Raspivano Bibinje najznačajni je klapski događaj u Zadarskoj županiji te je uz Susret dalmatinskih klapa u Skradinu, Omiški festival i festival Klape Gospi Sinjskoj, najznačajniji nacionalni događaj nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
CRKVA SV. ROKA
Crkva sv. Roka svojevrsni je simbol Bibinja te stara župna crkva ovoga naselja, koja nosi ime zaštitnika mjesta. Vanjštinu mu krasi kameni zvonik s dva zvona, a unutrašnjost barokni mramorni oltari, od kojih najstariji potječe iz 1680. godine, kao i niz drvenih kipova. Današnji glavni oltar djelo je majstora Michiela Coste izgrađen 1768. godine.
CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA
Crkva se nalazi u središtu bibinjskog poluotočića, u srcu stare povijesne jezgre, a smatra se da ju je utemeljila bratovština Sv. Ivana Krstitelja 1442. godine, što ju čini prvom bibinjskom crkvom, odnosno izvorom kršćanstva u ovom mjestu. Od inventara u crkvi prije svega se ističe drveni izrezbareni oltar baroknog stila, koji je ujedno i glavni oltar iz XVII.st, kao i zbirka sakralnih predmeta iz 15.stoljeća izrazite kulturne i umjetničke vrijednosti.
CRKVA SV. IVANA GLAVOSJEKA
Crkva mučeništva sv. Ivana Krstitelja je jednobrodna romanička crkva s polukružnom apsidom koja se nalazi na jugu Bibinja, na rtu zvanom punta. Vrlo malih je dimenzija, dužine 7,63 i širine 4,78 m. Crkvu mučeništva sv. Ivana Krstitelja sagradili su u dvanaestom stoljeću benediktinci Rogovske opatije iz Biograda, koji su se kasnije preselili na Ćokovac. Dakle, nije građena kao bibinjska crkva. Opatija je u neposrednoj blizini crkve, imala svoje posjede koje su obrađivali njihovi kmetovi. Oni su imali i svoje nastambe oko crkve. To selo nikada nije bilo Bibinje. U to vrijeme Bibinje se nalazi odvojeno na poluotočiću (Staro selo). Nakon ugasnuća feudalnih odnosa benediktinci prestaju zadržavati posjede i crkve kao svoje. Te crkve i posjedi postaju vlasništvo župe, odnosno sela na čijem se području nalaze. Tako se dogodilo i s tom crkvom. Budući da je geografski povezana s Bibinjama, te da je cijela Punta bibinjski teritorij, crkva sv. Ivana “postaje” bibinjska. Godine 1988. započeli su radovi na potpunoj obnovi crkve, koji su dovršeni već sljedeće godine. Na pročelje crkve uzidana je kopija ploče iz godine 1376. Na zvoniku je postavljeno malo zvono. Krase ga Krist na križu te lik i grb pape Ivana Pavla II. 24. svibnja 1990. crkva je nanovo blagoslovljena. Od tada se svake godine pred crkvom, na blagdan mučeništva sv. Ivana Krstitelja služi sv. Misa.
D-MARIN DALMACIJA
Najveća marina na hrvatskoj obali, nudi 1200 vezova, 300 suhih vezova, vrhunske sadržaje te luksuzne gastro i ugostiteljske usluge.
CRKVA SV. PETRA
Ostaci crkve sv. Petra pronađeni su iznad Bibinja, u blizini brda Križ, u nekadašnjem srednjovjekovnom naselju Stomorinasela, odakle su se stanovnici preselili u Bibinje. Središte je mjesta bila upravo župna crkva sv. Petra iz 8. stoljeća, jednobrodna građevina s nadsvođenim ulazom koji je podupirao romanički zvonik. Crkvu je okruživalo groblje s nadgrobnim pločama bez natpisa, a u blizini su pronađeni i ostaci crkvice iz 1476, posvećene sv. Jurju ili sv. Stjepanu.
BRDO KRIŽ
Brdo Križ, dominantna uzvisina u zaleđu Bibinja i Sukošana i poprište operacije Jaguar svojom je istaknutom strateškom pozicijom bila jedna od ključnih točaka pripadnika JNA tijekom razdoblja najžešće agresije na Zadar 1991. Glavni je razlog tome bio povišeni položaj, kao i oblik brda, koji i dan danas svim posjetiteljima nudi predivan pogled prema svim stranama svijeta.
STARI BUNAR I POTOK
Slatka je voda izvor života i neophodan resurs, kako danas, tako i od najranijih dana. I dok su potoci i bunari na uzvisinama iznad Bibinja u proteklim periodima brojnim mještanima služili kao izvor čiste vode, danas ponosno stoje kao podsjetnik na neka druga vremena, ali i kao dobro mjesto za odmor. Pogotovo za žedne bicikliste, u miru i tišini. Kao nekada.
TENK T-34
17. je svibnja 1992. na brdu Križ započela operacija Jaguar, kojom se htjelo smanjiti artiljerijski pritisak na Zadar tijekom Domovinskog rata. Operacija je nekoliko dana poslije uspješno završena uništenjem srpskog tenka T-34 i kolone od 5 kamiona nakon čega je čitavo uporište predano hrvatskim snagama, a tenk identičan onom uništenom je postavljen na mjestu gdje se nalazio onaj originalni, kao simbol ove važne pobjede.
CRKVA SV. NIKOLE
CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA DRAČEVCU
Originalna je crkva podignuta oko 1515. godine, da bi je 1570. porušili Turci. Ponovno je obnovljena 1640, a proširena 1854. Crkva je imala četvrtastu apsidu, a na pročelju zvonik. Iza glavnog oltara nalazila se oltarna slika Uznesenja Marijina, barokno ulje na platnu, autora Tomacellija, a u Domovinskom je ratu 1991. većim dijelom srušena. Nova je crkva, na istom mjestu i s istim titularom, posvećena 2001, a krase je kameni oltar, tabernakul i orgulje na koru, kao i zvonik koji se nalazi uz crkvu.
KULA
Dračevac je danas istočno predgrađe Zadra, a prvi se put spominje još 1402, kada ga crkvene matice nazivaju Dračevac i Zdračevac, a mletačke Malpaga. Na istočnoj strani mjesta i dan danas stoji okrugla venecijanska utvrda, zvana Kulina, a služila je kao promatračnica za obranu grada Zadra i čitavog kraja od turskih napada. Više je puta oštećena ili potpuno urušena, osobito 1570, kad su mjesto zauzeli Turci, no nakon protjerivanja Turaka stanovništvo se vratilo ovdje te obnovilo naselje, kao i ponovno podiglo kulu.
TENK T-55
Bio je 5. listopada 1991. i srpskse su snage došle samo nekoliko kilometara od Zadra, u selo Dračevac. Hrvatska se vojska nije mogla braniti i odlučila se povući bliže gradu, no nekolicina se hrabrih gardista odlučila suprotstaviti. Uspjeli su uništiti tenk T-55 u uskoj ulici, što je drugim tenkovima prepriječilo put, a samim su time spasili cijeli Zadar. Na istom je mjestu poslije postavljen tenk kao spomenik ovog herojskog čina.
CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U BIBINJAMA
Povećanjem broja stanovnika, bivša je stolna crkva Sv. Roka postala premala za potrebe mještana pa je 1985. godine započela izgradnja nove crkve, Uznesenja blažene djevice Marije. Bibinjci za tu prigodu kupuju 5 zvona, izlivenih u cijenjenoj talijanskoj ljevaonici De Poli, od kojih je najveće, teško 730 kilograma i posvećeno BDM, i dalje svakoga dana odzvanja cijelim mjestom.
LJETNIKOVAC VIBIUS
Arheološka senzacija koja je pronađena na plaži Lipauska u Bibinjama potječe iz 1. stoljeća i pripadala je bogatom rimskom patriciju Vibiusu po kojem je Bibinje i dobilo ime. Vila se nalazila na samoj morskoj obali. Sačuvani dio kamenih zidova dio su termalnog kompleksa smještenog na samom kraju velike vile. Na zidovima su pronađeni ostatci vodonepropusne žbuke s komadima mljevene opeke. Manji bazen gdje nalazimo ostatke mramornih obloga i zidnih oslika koji imitiraju mramor još su jedna potvrda da se radi o termalnom dijelu vile. Cilj je sve zidove koji se nalaze na samoj plaži, prilikom restauracije i konzervacije, podignuti na određenu visinu koju propišu konzervatori, te ih prezentirati javnosti.
